Prijestonica Cetinje predstavila je sinoć u atrijumu Vladinog doma monografiju „Spomen obilježja Cetinja – Grada heroja“. Monografija, čije su autorke dr Anastazija Miranović, mr Magdelana Radunović i mr Jadranka Selhanović, štampana je povodom 80 godina od ustanka naroda Crne Gore.
„Monografija koju večeras predstavljamo, zalog je kulturi sjećanja, osamdesetogodišnjici prvog, organizovanog opšenarodnog ustanka u Evropi – 13. jula 1941. godine, kada su prve ustaničke puške u porobljenoj Evropi zapucale na tlu Crne Gore“, kazao je gradonačelnik Aleksandar Kašćelan.
Prema njegovim riječima, ponosno i slobodarsko Cetinje ustalo je te 1941. godine protiv fašizma „ali i zbog nasušne potrebe da oslobodi zavazda svoju otetu slobodu i razapetu državu, da vrati ime, koje evo i 80 godina kasnije pojedinima smeta“.
„Časno se tih godina borilo Cetinje – govore ljudi, pišu knjige, ali i brojni mramori kao svjedoci postojanja branitelja slobode. Branitelja, a ne ratnika – jer branitelji brane, a ratnici otimaju. Ovo ističem kao trajno određenje moga naroda – svoje nedamo, tuđe nećemo“, rekao je gradonačelnik Kašćelan.
On je naveo da se na antifašizmu, čovjekoljublju, pravdi, časti i slobodi podizala Crna Gora i prijestono Cetinje „kao svetionik koji sve naše državne brodove vodi u mirne luke“. „I kad su s namjerom gasili ta svjetla, iskru slobode nijesu mogli utrnuti, jer se ona, kao lično ime, kao genetski kod, prenosi s koljena na koljeno“.
Kašćelan smatra da monografija mora biti samo prvi korak u trajnom očuvanju pamćenja na opisane ljude i događaje, i da svi moraju učiniti dodatni napor da se spomeničko nasljeđe na prostoru Prijestonice zaštiti i očuva.
Dr Anastazija Miranović, jedna od autorki monografije, kazala je da je intencija autorki i izdavača monografije o spomen-obilježjima, narodnim herojima, Gradu heroju, bila da među korice knjige sublimiraju značajno i vrijedno spomeničko nasljeđe opštine Cetinje, da se sjete svih onih koji su pali za slobodu u NOR-u i drugim ratovima na ovim prostorima, da ukažu i na znamenite ličnosti i događaje iz kulturno-umjetničkog i državotvornog miljea, na krucijalne identitetske stigmate koje ne smijemo zaboraviti.
„Bez sjećanja na nas bivše, ne možemo graditi nas buduće. Cetinje je zavrijedilo mnogo ranije da dobije sličnu publikaciju. No, njeno izdanje u godini obilježavanja osamdesetogodišnjice crnogorskog opštenarodnog ustanka protiv okupatora, u opštini u kojoj su zapucale prve ustaničke puške – na Čevu, ima dodatni, suštinski i simbolički značaj“, navela je ona.
Ona je dodala i da materijalizovana memorija spomen-obilježja ne dozvoljava da zaboravimo slobodarsku, časnu, junačku i antifašističku istoriju Cetinja i Crne Gore.
„Prijestono Cetinje – Grad Heroj, više nego druge gradove i opštine, obavezuje slavno slobodarsko nasljeđe Crnojevića i Petrovića, NOR-a i 49 narodnih heroja, opšte jedinstveno mjesto – simbol slobode i države, kulture i duhovnosti kojim Cetinje zrači i znači u pojedinačnoj kolektivnoj svijesti građana Crne Gore“, rekla je Miranović.
Prema riječima profesora i publiciste dr Srđe Martinovića monografija je „nedostajući dio u mozaiku kroz čija se okna bolje zrca istina o nama“.
„Između korica ovog štiva nalazi se riznica našeg moralnog ishodišta, a knjiga nas vodi kroz različite epohe i primjere najvećeg ljudskog dostojanstva i slobodarskog duha. Ona je registar spomenika, zbirka junaka i imenik života utkalih u slobodu i nezavisnost Crne Gore“, kazao je on.
On je dodao da potreba za ovom knjigom postoji decenijama – da se na jednom mjestu nađe sve ono što nas uzdiže. „Zahvaljujući autorkama ona je danas pred nama kao spomenik o spomenicima, ali i opomena kakvi smo bili i kakvi treba da budemo“, naveo je Martinović.
Izdavač monografije „Spomen obilježja Cetinja – Grada heroja“ je Prijestonica Cetinje pod pokroviteljstvom predsjednika Senata Prijestonice Mila Đukanovića.
U umjetničkom dijelu programa učestvovali su klapa Kamerton i glumac Zoran Vujović, koji je čitao odlomke iz Prograsa radnicima, seljacima, omladini i svoj poštenoj javnosti sreza Cetinjskog, koji je 25. septembra 1941. godine uputila Komunistička partija Jugoslavije – Mjesni komitet Cetinje.
