Pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovjesti i maternjem jeziku treba izostaviti iz predstojećeg Popisa stanovništva, s obzirom na izrazito nestabilnu društveno-političku situaciju i nedostatak povjerenja u institucije, a popis se najranije može organizovati u oktobru sljedeće godine.
To je stav grupe nevladinih organizacija i agencija za istraživanje javnog mnjenja koja je podnijela Vladi prijedloge za izmjenu Nacrta Zakona o popisu stanovništva.
Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, smatra da je cijelu priču oko popisa potrebno značajno uozbiljiti, da se treba vratiti na fokus stručnosti i napraviti otklon od dnevnopolitičkog i laičkog pristupa tom pitanju.
„Ako bi se cijeli narativ u vezi sa pripremom popisa sveo na dnevno-političku priču, onda bi to značilo da je Vlada odlučila da napravi otklon od ekspertskog pristupa“, rekla je Vujović za PR Centar.
Istakla je da je očigledno da se popis ne može sprovesti ove godine, jer za to ne postoje elementarni uslovi.
„Vjerovatno se ne može do kraja godine završiti ni priprema Prijedloga Zakona, a potrebno ga je i izglasati u Parlamentu. Od momenta kada se Zakon usvoji, potrebno je izdvojiti još šest do devet mjeseci za pripremu Popisa. Tu postoje i razni međunarodni standardi koji kažu da turbulentne društveno-političke periode treba izbjegavati, pa tada ne treba sprovoditi popis. Razlozi su mnogi. Jedan od osnovih je garantovanje bezbjednosti popisivača. Ako su tenzije jako visoke niko ne može garantovati bezbjednost popisivača koji sam ulazi u privatnost nečijeg doma“, kazala je Vujović.
Potrebno je, kako je rekla, izbjeći ljetnju sezonu, veliku zimu i obično se pominju dva termina, april ili oktobar pod uslovom da u tom periodu nema izbora.
„Tako da je najraniji period oktobar 2022. godine što je odavno poznat termin i MONSTAT-u i Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, pa je onda neobično zašto se toliko govori o mogućnosti da se popis organizuje jako brzo. Tu je naravno i epidemiološka situacija koja se mora uzeti u obzir“, pojasnila je Vujović.
Smatra da bi insistiranje na prikupljanju podataka o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku, bilo pogrešno.
„To bi izazvalo velike tenzije i dovelo do pretpopisnih kampanja i negativno bi uticalo na kvalitet svih ostalih podataka. Dakle, jedan od zahtjeva za izmjenu je da se ova tri pitanja ne postavljaju. Predložili smo i brojna pitanja koja smatramo da su važna za kreiranje nacionalnih politika iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, mladih, zaštite osoba s invaliditetom“, navela je Vujović.
Istakla je da je način sprovođenja popisa dobar indikator situacije u zemlji i ukoliko se ne sprovede na adekvatan način on će pokazati odsustvo profesionalnosti i ekspertize.
„Moje očekivanje je da će izmjene koje smo predložili Vlada i usvojiti i da će se ovaj proces organizovati onako kako treba, da će se vratiti povjerenje građana u institucije koje su važne za sprovođenje popisa i da ćemo na kraju dobiti podatke sa kojima možemo da radimo“, kazala je Vujović.
Primjedbe, prijedloge i sugestije na Nacrt zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2021. godini podnijeli su izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović, izvršna direktorica agencije StarsUP Sanja Baltić, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica, suvlasnica agencije DeFacto Olivera Komar, izvršni direktor agencije DAMAR Vuk Čeđenović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović i direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić.
