U Crnoj Gori je u proteklih 12 mjeseci svaka peta žena bila žrtva nasilja, poručeno je sa današnje panel diskusije pod nazivom „Internet utočište cyberbullist-a ili sredstvo za borbu protiv online nasilja“.
Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Danijela Gašparikova je kazala da su rodna ravnopravnost, osnaživanje žena i njihovo puno učešće u svim sferama života, uključujući i učešće u procesu donošenja odluka, od ključne važnosti za postizanje jednakosti, razvoja i mira.
“Istorija nas uči da se procesi razvoja odvijaju u ciklusima i da su pod snažnim uticajem političkih i društvenih događaja. Žene su na globalnom nivou, ali i u Crnoj Gori, i dalje jedina većina koja je diskriminisana i živi u strahu od nasilja. Procjena koju je uradio UNDP otkriva da je svaka treća žena u Crnoj Gori doživjela neku vrstu nasilja tokom svog života, a svaka peta žena je bila žrtva nasilja u zadnjih 12 mjeseci”, upozorila je Gašparikova.
Naglasila je i kako često možemo pročitati da se rodno zasnovano nasilje u digitalnom okruženju nije moglo ni zamisliti prije tridesetak godina.
“Ja se ne slažem sa tim. Ono što danas vidimo u digitalnom okruženju je isto ono što smo već vidjeli u analognom svijetu u štampanim medijima a prije toga i na plakatima kojima su bili oblijepljeni zidovi i ograde gradova, naselja i sela”, napomenula je ona.
Novinar Borislav Boro Višnjić na panel diskusiji je istakao kako jedno relevantno istraživanje govori da je 80 odsto žena reklo da postoji online nasilje i da se dešava na svakodnevnom nivou.
“Pet ili šest žena bile su žrtve takve vrste nasilja. Nasilje može biti ucjena ili uznemiravanje a može biti i obična uvreda na društvenim mrežama, čega je najviše. To je eskaliralo nakon prethodih izbora”, kazao je on.
Rekao je da i u našem parlamentu postoje funkcioneri koji ne shvataju da žene treba da budu uključene u sve sfere društva.
U Crnoj Gori, smatra, nedostaje političke kulture i medijske pismenosti.
On je rekao da većina crnogorskih portala moderira komentare kako bi se izbjegao govor mržnje.
Građanska aktivistkinja Maja Miličković smatra da pitanje ostvarivanja ženskih prva u Crnoj Gori nikada nije do kraja realizovano.
“Svi važni pregovori u državi su se odvijali bez uključivanja žena. Žene koriste samo kao servis. U posljednje vrijeme smo svjesni kršenja ljudskih prava i sloboda”, kazala je ona.
Istakla je kako je veoma često u stanici policije i pohvalila je njihov rad i strpljenje.
“Sve je više prijava po osnovu govora mržnje pogotovo na društvenim mrežama. Obeshrabruje to sto tužioci ne shvataju šta je to govor mržnje. Oni treba da nam pomognu kako bi poslali poruku da govor mržnje nije prihvatljiv. Važno je da kroz rad pokažu građanima gdje je granica slobode govora”, smatra Miličković.
Ona je naglasila da imamo zakone koji se ne sprovode i koji samo stoje na papiru.
“Podnosimo prijave, susrećemo se sa vrijeđanjima, i to se ne kvalifikuje kao krivično čak ni kao prekršajno djelo. Ja i mojih par prijateljica smo prije nekoliko dana imale performans kod Hrama i tada smo bile izložene linču i teroru najgore vrste koju jedna žena može da doživi. To je bio napad na nas. Policija je morala fizički da nas sačuva i odvoji od nasilnika a naš protest je bio miran i protiv mržnje, nijesmo uputili niti jednu ružnu riječ. Mi još uvijek nijesmo spremni da prevaziđemo podjele. Do sada nemam informanciju da je ijedan nasilnik procesuiran i priveden barem na informativni razgovor. Poruka je da se na žene može nasrtati”, kazala je ona.
Naglasila je da je podnijela krivičnu prijavu jer je imala prijetnju smrću te da još nije dobila poziv policije.
“Ako za prijetnju smrću treba da ćekamo tri i više dana, očigledno treba da se desi takvo nešto pa da dođe do postupanja”, kaže ona.
Komunikolog Miodrag Strugar rekao je da odgovor za porast online nasilja nad ženama leži u svim sferama društva, a kreće još od porodice.
Mišljenja je da se ni u medjiskoj zajednici se nije povela prava polemika o tome.
“Profit je iznad javnog interesa, čitaoci na portalima najviše čitaju komentare, to povećava klikove, to je jednostavna matematika. Internet je zamišljen kao polje sučeljavanja mišljenja a taj prostor je zloupotrijebljen”, kaže Strugar.
Ono što je, kaže, još teža realnost je da je online nasilje praćeno i nasiljem u stvarnom životu.
“Ono što je veliki izazov u Crnoj Gori je da se prepozna šta je to nasilje, razgovarajući sa ljudima vidim da ljudi ne prepoznaju elemente ni u online ni u realnom nasilju”, smatra on.
Antropološkinja i etnološkinja Milica Nikolić misli da postoji nerazumijevanje o pojmu nasilje te da nas upravo to uvodi u internet nasilje.
Za društvo je, smatra, nasilje samo fizičko nasilje.
Ona je komentarisala snimak koji je prije nekoliko dana preplavio društvene mreže a tiče se oduzimanja djece od oca. Tom prilikom je, smatra, izvršen linč na majku te djece.
“Kod nas akteri stvarnosti nijesu svjesni da dijeljenje snimaka spornih sadržaja, koliko god da ga tom prilikom osuđuju samo pospješuju dalje nasilje”, napominje ona.
Advokat Nikola Martinović je kazao da onog trenutka kad dođemo do pokretanja postupka već imamo poremećaj u društvu.
“Cilj svakog zakona nije da imate proceduru ili aktivaciju suda ili policije, cilj je da se ono što bi sud radio prenese na društvo”, rekao je on.
Smatra da imamo kontinuiran proces u kome se crnogorsko društvo razdvaja na tabore.
Martinović kaže da treba da razumijemo da je internet nova tehnologija za crnogorsko društvo.
“Zahvaljujuči internetu naša djeca su izgubila rječnik. Kada izgube fond riječi izgubiće i moć izražavanja”, kaže on.
Komentarisao je govor političkih elita koji, ocjenjuje, poziva na nasilje.
Crnogorci, smatra, ne shvataju da je internet sredstvo koje daje slobodu ali i mogućost da nekoga drugoga povrijedite.
“Ne smije se dozvoliti pojedincu da sam istražuje ko ga vrijeđa, već to mora da rade institucije. Put procesuiranja nasilja je da se događaj prijavi policiji a naš zakon prepoznaje online nasilje”, rekao je Martinović.
