Iz Tužilačkog savjeta su reagovali povodom navoda potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića i tvrdnji iznesenih tokom konferencije “Jačanje vladavine prava na Zapadnom Balkanu: Stari instrumenti za nova pravila”.
Abazović je saopštio da je Tužilački savjet raspisivanjem oglasa za novog vrhovnog državnog tužioca VDT pokazao zašto su promjene potrebne, te da “hoće silom na sramotu da izaberu ljude koji će biti uskoro smijenjeni i to u tehničkom mandatu”.
“Pritom, današnja izjava obiluje pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva uopšte”, navode u reagovanju.
Upornim davanjem javnih „naloga“ za postupanje Tužilačkom savjetu, kako kažu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje njihove tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se Državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu.
“Najprije, ukazujemo da je odredbom čl. 184b Zakona o državnom tužilaštvu propisano da Tužilačkom savjetu koji je izabran u skladu sa Zakonom o Državnom tužilaštvu (“Službeni list CG”, br. 11/15, 42/15, 80/17, 10/18 i 76/20) prestaje mandat proglašenjem Tužilačkog savjeta koji je izabran u skladu sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu (“Sl. list CG” br. 59/2021). To dalje znači da aktuelni sastav Tužilačkog savjeta, sve do proglašenja novog sastava, radi i funkcioniše u svom punom mandatu i ima pravo, ali i dužnost da postupa shodno Ustavu i zakonima Države Crne Gore. Napominjemo da Tužilački savjet nije (niti bi ubuduće trebalo da bude) tijelo političkog (odnosno partijskog) karaktera, čiji izbor i funkcionisanje zavisi od nečijih želja ili političkih procjena, već krovno tijelo državno-tužilačke organizacije koje je nadležno da, dok god je u mandatu, “obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva” i vrši ostale poslove iz svoje nadležnosti, u skladu sa odredbama čl. 136 Ustava Crne Gore”, navodi Tužilački savjet.
Samim tim, Tužilački savjet nije, niti može biti u bilo kakvoj vrsti “tehničkog mandata”. Takva vrsta konstrukcije, ističu, niti je uobičajena, niti može zadovoljiti principe elementarne logike, posebno imajući u vidu odredbama čl. 136 st. 4 Ustava Crne Gore proklamovane nadležnosti ovog tijela. Navedeno stanovište, može se nedvosmisleno izvesti i iz hitnog mišljenja Venecijanske komisije na revidirani nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu CDL-PI(2021)008 od 10. 05. 2021. godine, koja je na više mjesta i eksplicitno, iskazala svoje protivljenje uopšte prijevremenom prestanku mandata članovima aktuelnog Tužilačkog savjeta.
“Napominjemo da je samo u periodu od marta do juna ove godine većem broju državnih tužilaca prestala funkcija, što predstavlja veliki problem i kočnicu u radu ovog državnog organa, naročito u borbi protiv organizovanog i drugih oblika teškog kriminaliteta. Još jednom ukazujemo da na rad Tužilakog savjeta, makar u aktuelnom sastavu, ne mogu uticati dnevno-politička dešavanja, niti bilo čije lične ideje i zaključci, već će se ovo tijelo, dok god je u mandatu, rukovoditi isključivo Ustavom, zakonom i interesima efikasnog rada državno-tužilačke organizacije, sve u interesu ostvarivanja vladavine prava u Crnoj Gori. Upravo su iz tog razloga Tužilački savjet i Državno tužilaštvo Ustavnom sudu Crne Gore podnijeli predlog za ocjenu saglasnosti sa Ustavom Crne Gore spornih odredaba Zakona o Državnom tužilaštvu, sa zahtjevom da se obustavi izvršenje istih do donošenja konačne odluke suda, a zbog bojazni od nastupanja štetnih posljedica”, ističe Tužilački savjet.
U pogledu konstatacija koje je danas iznio potpredsjednik Vlade Crne Gore, ističu da je odredbom čl.184e Zakona o Državnom tužilaštvu, propisano da će se započeti postupci izbora rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca koji su pokrenuti, a nijesu okončani do stupanja na snagu ovog zakona, obustaviti po sili zakona. Shodno toj odredbi Tužilački savjet je obustavio sve izbore koji su započeti, a nijesu okončani do stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno do 12. juna ove godine. Na isti način i po istom zakonskom osnovu, skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, obustavio je ranije započeti postupak za izbor vrhovnog državnog tužioca.
“S obzirom da ovaj sastav Tužilačkog savjeta, do izbora novog, radi i funkcioniše u svom punom mandatu, te imajući u vidu zahtjev rukovodilaca državnih tužilaštava za popunu upražnjenih tužilačkih mjesta i ranije navedenu činjenicu da je prestankom funkcija većem broju državnih tužilaca, značajno ugrožen proces rada, Tužilački savjet je, upravo ne čekajući razvoj političkih prilika u Crnoj Gori (koje ni u kom slučaju ne bi smjele da ga se tiču), postupio onako kako mu nalažu Ustav i zakon, kao i osnovni etički i profesionalni postulati, pa je oglasio slobodna tužilačka mjesta”, piše u reagovanju.
Rukovodeći se istim principom, Tužilači savjet uputio je i javni poziv za izbor vrhovnog državnog tužioca. Odredbom čl. 135 st. 2 Ustava Crne Gore propisano je da vrhovnog državnog tužioca bira i razrješava Skupština Crne Gore, na predlog Tužilačkog savjeta, po raspisanom javnom pozivu.
“Podsjećamo da se Državno tužilaštvo nalazi u VD stanju još od oktobra 2019. godine, ne zbog nepostupanja Tužilačkog savjeta, jer je isti u više navrata raspisivao javne pozive i dostavljao Skupštini predloge, pa izbor vrhovnog državnog tužioca mora biti prioritet.
Rukovodeći se logikom potpredsjednika Abazovića, Tužilački savjet bi trebao da osluškuje dnevno-politička dešavanja, pa da u zavisnosti od toga da li je ili nije postignut kakav politički dogovor, pa i u pogledu izbora VDT-a, (ne)oglašava slobodno mjesto vrhovnog državnog tužioca i raspisuje javni poziv za prijavljivanje kandidata”, zaključuju u reagovanju
