Kako je javnost već upoznata, određeni broj upisanih birača u birački spisak Crne Gore, shodno činjenici da posjeduju dvojno državljanostvo, upisan je i u birački spisak Srbije. Među njima je, kako tvrdi jedan od osnivača organizacije KOD Srđan Perić, i određeni broj članova Vlade.
CeMI je 13. aprila ove godine, analizirajući dostupni birački, utvrdio da je u birački spisak u Herceg Novom upisano 2.691 birač sa prebivalištem u drugoj državi, što predstavlja više od deset odsto biračkog tijela te opštine.
Nakon objelodanjivanja svih ovih informaija, Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama – Odsjek za nadzor upućena je inicijativa za pokretanje postupka nadzora, kako se navodi, zbog sumnje na nezakonitu obradu ličnih podataka iz biračkog spiska za opštinu Herceg Novi od strane Državne izborne komisije, na način da se jedinstveni matični broj svakog birača provjeravao elektronskim putem kroz biračke spiskove Republike Srbije i Bosne i Hercegovine.
U razgovoru za FenjerTV predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović iznio je protivljenje na Zapisnik o izvršenom nadzoru Odsjeka za nadzor Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama br. 05-19-2862-6/21 od 7.05.2021. godine
S tim u vezi ukazao je na sljedeće:
„U skladu sa članom 1 stav 1 Zakona o jedinstvenom biračkom spisku Republike Srbije (Službeni glasnik br. 104/2009 i 99/2011), birački spisak Republike Srbije je jedinstveni birački spisak i javna isprava u kojoj se vodi jedinstvena evidencija državljana Republike Srbije koji imaju biračko pravo. Takođe, u skladu s članom 3.1 stav 2 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (,,Službeni glasnik BiH“ br. 23/2001, 7/2002, 9/2002, 25/2002-ispr., 4/2004, 20/2004, 25/2005, 77/2005, 11/2006, 24/2006, 33/2008, 37/3008, 32/2010, 48/2011-odluka US, 63/2011-odluka US, 18/2013, 7/2014, 31/2016, 54/2017-odluka US. i 44/2020) ‘Centralni birački spisak i izvod iz biračkog spiska su javni’.“
Ivanović ukazuje da je pogrešna konstatacija da birački spisak u navedenom nije javna službena evidencija ili javni registar kao javno dostupna zbirka ličnih podataka kojoj je pristup neograničen. U konkretnom predmetu radi se o javnoj ispravi, a ne o službenoj evidenciji.
Predsjednik Državne izborne komisije pitao je zašto državni organi Republike Srbije u čijem posjedu je birački spisak koriste matične brojeve državljana Crne Gore.
„U odnosu na navode iz tačke 1 Zapisnika u kojima se konstatuje da javnopravni organ druge države ne može biti zakonski korisnik ličnih podataka koji ima pravo da obrađuje lične podatke svojih građana kroz službene evidencije drugih država, osnovano se postavlja pitanje, na koje Agencija ovim nadzorom nije dala odgovor, a to je zašto državni organi Republike Srbije u čijem posjedu je birački spisak koriste matične brojeve državljana Crne Gore. Navedeno državu Crnu Goru i njene državljane u pogledu ostvarivanja biračkog prava dovodi u još komplikovaniju pravnu situaciju. Odgovor na koji način je Republika Srbija u svom biračkom spisku koristila jedinstvene matične brojeve državljana Crne Gore koji se nalaze u javnim registrima Crne Gore, Državna izborna komisija je navedenim postupanjem, u cilju zaštite javnog interesa, pokušala otvoriti za nadležne organe koji su zaduženi za zakonitost vođenja biračkog spiska – MUP. Neutemeljena je konstatacija iz iste tačke da je Državna izborna komisija koristila imena i prezimena provjerom biračkog spiska Srbije, jer tadašnja platforma za pretragu je zahtijevala unošenje samo matičnog broja bez unošenja imena i prezimena. Takođe, neutemeljena je i konstatacija da su lični podaci vjerovatno učinjeni dostupnim neovlašćenim licima druge države. To bi značilo da, tehnički gledano, pomenuti server koristi IIS 10. To je Windowsov web server na koji pokreću asp.net i programski jezik C#. Log kod ovog servera i drugih se bilježi samo kao GET request sa parametrima iz query-ja, a to znači da svi parametri koji udu u link se bilježe. Ovaj server ne bilježi post request parametar, pa se na osnovu svega izrečenog zaključuje da podaci ne ostaju na tom serveru. Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je bila dužna da u nadzoru nađe načina da odgovori kako se dobija odgovor kada se kroz upit unese matični broj građanina koji nema dvojno državljanstvo. Ovo ističem da bismo eleminisali sumnje da se u odgovoru na upit koriste matični brojevi građanina i koji nemaju dvojno državljanstvo“ – kazao je Ivanović.
On naglašava da je jasan pravni osnov za postupanje Državne izborne komisije u utvrđivanju broja lica koja su državljani druge države, a svoje biračko pravo ostvaruju u Crnoj Gori nalazi u Zakonu o izboru odbornika i poslanika i Zakonu o biračkom spisku.
„U odnosu na konstataciju iz tačke 3 Zapisnika, da Državna izborna komisija kao subjekat nadzora nije imala pravni osnov u pravnom sistemu Crne Gore za pomenutu obradu podataka, ukazujem na činjenicu da je članom 42, stav 1, tačka 7 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti propisano da saglasnost iz člana 41, stav 1 nije obavezna kad je prenos ličnih podataka neophodan radi ostvarivanja javnog interesa ili radi ostvarivanja ili zaštite pravnih interesa lica na koje se podaci odnose.
U odnosu na javni interes ukazujemo na sljedeće:
Jasan pravni osnov za postupanje Državne izborne komisije u utvrđivanju broja lica koja su državljani druge države a svoje biračko pravo ostvaruju u Crnoj Gori nalazi se u Zakonu o izboru odbornika i poslanika i Zakonu o biračkom spisku.
Tako, Državna izborna komisija u skladu sa Zakonom o biračkom spisku:
1) ima pravo pristupa svim elektronskim registrima i drugim evidencijama o građanima, koje sadrže podatke bitne za vođenje biračkog spiska;
2) ima pravo uvida u službenu dokumentaciju kojom raspolaže organ državne uprave, organ lokalne uprave i drugi organ i organizacija na osnovu koje se vrši promjena u biračkom spisku;
3) ukazuje Ministarstvu na potrebu otklanjanja utvrđenih nepravilnosti u vođenju biračkog spiska;
4) vrši i druge poslove iz svoje nadležnosti.
Državna izborna komisija je direktnim elektronskim linkovima i u realnom vremenu povezana sa zbirkom podataka biračkog spiska koju vodi Ministarstvo. Državnoj izbornoj komisiji, putem direktnog elektronskog linka, dostupne su i ostale baze podataka i registri koji su uvezani sa zbirkom podataka biračkog spiska.
Državna izborna komisija vrši uvid u birački spisak, izvorne registre i registar ličnih karata.
Ako Državna izborna komisija u vršenju uvida, utvrdi postojanje nepravilnosti, bez odlaganja ukazaće Ministarstvu na potrebu njihovog otklanjanja“ – jasan je Ivanović.
On je kazao da pored pravnog, osnov za ovakvo postupanje DIK-a nalazi u nizu međunarodnih dokumenata čiji je potpisnik i Crna Gora.
„Pored pravnog osnova gore navedenog ukazujem da je jasan pravni interes i provjera navedenih podataka, korišćenje podataka u svrhu za koju su upotrijebljeni i ne nikako u druge svrhe, nalazi se u nizu međunarodnih dokumenata čiji je potpisnik i Crna Gora. Od važnijih dokumenata u vezi sa pravom privatnosti i ličnim podacima pomenuću neke kao što su Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Konvencija o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka. Konvencija Savjeta Evrope o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda kao jedno od najvećih dostignuća, svakako ističe stvaranje Evropskog suda za ljudska prava, kao nadnacionalnog suda koji štiti prava utvrđena konvencijom i svojom praksom i utiče na adekvatnu primjenu tih prava u državama članicama Savjeta Evrope. Pravo na privatnost propisano je u okviru šireg prava na poštovanje privatnog i porodičnog života koji je regulisan, sada već čuvenim, članom 8. ‘Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. Javna vlast ne smije da se miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mera u demokratskom društvu, radi zaštite interesa nacionalne bezbednosti, javne sigurnosti, ekonomske dobrobiti, sprečavanja nereda ili sprečavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih’“ – naveo je Ivanović
On navodi da posebno treba imati u vidu Uredbu o zaštiti fizičkih lica u odnosu na obradu podatka o ličnosti i o slobodnom kretanju takvih podataka.
„Posebno treba imati u vidu Uredbu o zaštiti fizičkih lica u odnosu na obradu podatka o ličnosti i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opšta uredba o zaštiti podataka EU) i standarde koje nameće u pogledu obrade podataka o ličnosti, iako Crna Gora nije članica EU. Navedena uredba prepoznaje tri pravne grupe situacija koje opravdavaju obradu posebnih kategorija podataka o ličnosti. Jedan od osnova ove obrade koji opravdava obradu posebnih kategorija podataka o ličnosti tiče se ostvarivanja značajnih javnih interesa. Ovaj sjajni dokument i pravni poredak Evropske unije u svom duhu prepoznaje značaj ostvarivanja javnih interesa. Konkrentno, u državama članicama EU je pravilo da građani-birači jedne države ne mogu glasati na parlamentarnim izborima u drugoj drzavi. To, nažalost, u Crnoj Gori nije slučaj, tako da birači sa dvojnim državljanstvom mogu u bitnome promijeniti izbornu volju građana koji nemaju drugu državu osim Crne Gore i koji su joj bez ostatka lojalni. Nažalost nas u crnoj gori, po ovom pitanju postoji veliki problem koji vodi produbljivanje nepovjerenja u izborni sistem “ – kazao je Ivanović.
Pedsjednik DIK-a naglasio je i da je nekoliko nevladinih organizacija utvrdilo da se sudbina Crne Gore rješava sa određenim broj ljudi sa dvojnim državljnostvom, koji po sili zakona sudbinu Crne Gore ne mogu da uzmu u svoje ruke.
„Imajući u vidu navedene ustavne odredbe, Državna izborna komisija čvrstvo stoji na stanovištu da je povrijeđen princip jednakosti i ostvarivanja izbornog prava u Crnoj Gori od strane državljana druge države, te da je nesumnjiv javni interes države Crne Gore utvrđivanje broja državljana drugih država koji ostvaruju biračko pravo u Crnoj Gori. Princip vladavine prava tj. da građanin koji se ponaša u skladu sa poretkom sopstvene države ima realna očekivanja da država protiv protivpravnog ponašanja pravovremeno reaguje putem institucija koje se staraju o zakonitosti izbornog procesa“ – jasan je Ivanović.
On pita kako i zašto Crna Gora nije mogla da ostvari svoj javni interes u pogledu spoznaje ko su lica koja ostvaruju biračko parvo u Crnoj Gori i negdje drugo, sređivanju biračkog spiska, kako je ostala uskraćena za odgovore od strane relevantnih organa Republike Srbije, u pogledu dostavljanja podataka koje je tražilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore.
„Zašto i kako Crna Gora nije mogla ostvariti javni interes u pogledu spoznaje ko su lica koja ostvaruju biračko parvo u Crnoj Gori i negdje drugo, sređivanju biračkog spiska, kako je ostala uskraćena za odgovore od strane relevantnih organa Republike Srbije, u pogledu dostavljanja podataka koje je tražilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore u dugom nizu godina? Crnogorski državljani treba da znaju da je i pored Zakona o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Republike Srbije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, Crna Gora ostala uskraćena za odgovore na beskonačan niz upita da li se određeno lice – crnogorski državljanin nalazi upisan u birački spisak Republike Srbije, da li je državljanin Republike Srbije i od kada“ kazao je Ivanović.
On je bio jasan u ocjeni da organi javne vlasti mogu da u određenom dijelu „zađu“ u privatnu sferu pojedinca, ali samo ako je takvo miješanje utemeljeno na propisima, kao i na odgovarajućem i pretežnijem privatnom ili javnom interesu.
„Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima govori o osnovama prava zaštite podataka o ličnosti. Tako pravo na privatnost nije apsolutnog karaktera, već se zaštita pruža samo od „proizvoljnog miješanja“ drugih lica. To znači da fizička i pravna lica, a posebno organi javne vlasti, mogu da u određenom dijelu „zađu“ u privatnu sferu pojedinca, ali samo ako je takvo miješanje utemeljeno na propisima, kao i na odgovarajućem i pretežnijem privatnom ili javnom interesu.
Imajući u vidu naprijed navedeno, smatramo da je Državna izborna komisija u postupku provjere postupala u skladu s Ustavom, zakonom i konvencijama Međunarodnog prava. Ovo postupanje Komisije, nije imalo za cilj kršenje ljudskih sloboda i prava i propisa koji uređuju oblast zaštite podataka o ličnosti, već naprotiv, imalo je za cilj zaštitu ustavnosti, zakonitosti izbornog procesa, zaštite ustavnog principa zabrane diskriminacije i prava na jednakost građana pred Ustavom i zakonom, kao i obaveze da se ,,stara o zakonitom sprovođenju izbora“, koja je propisana Državnoj izbornoj komisiji u skladu s članom 32 stav 1 tačka 1 Zakona o izboru odbornika i poslanika“ – jasan je predsjednik DIK-a.
Ivanović je ocijenio da vlast koja proizilazi iz nezakonito sprovedenog izbornog procesa, nema legalitet niti legitimitet i da je zbog toga javni interes zaštita zakonitosti izbornog procesa.
„Istovremeno, napominjemo da vlast koja proizilazi iz nezakonito sprovedenog izbornog procesa, nema legalitet niti legitimitet i zato javni interes za sprovođenje radnji u cilju zaštite zakonitosti izbornog procesa ima prioritet u primjeni u odnosu na zaštitu podataka o ličnosti iz razloga što ta prava nemaju karakter apsolutnih prava i činjenice da Ustav Crne Gore propisuje:
‘Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom’“ – naveo je Ivanović.
Kako je kazao, sada se u Skupštini traži ‘zatvor’ za one koji su upoznali javnost sa problemom dvojnog državljanstva.
„U situaciji smo da poslanici u parlamentu zahtijevaju pravne konsekvence za one koji su otkrili problem dvojnog državljastva. Konkretno, zahtijevaju da se utvrdi, kako oni tvrde, da je nezakonito utvrđena nezakonitost. Ako uzmemo u obzir aktuelnu situaciju i podijeljenost društvo, ne mogu ni da pretpostavim šta bi se sa ‘akterima otkrivanja nezakonitosti’ dogodilo u slučaju aktivnijeg obračuna. Ne naslućujem obračune kao u susjednoj Bosni i Hercegovini, ali situacija u kojoj se danas nalazi u Crnoj Gori, sve je samo ne sigurna zona za kritičare nezakonitosti u našoj državi“ – ocijenio je on.
Ivanović čvrsto stoji iza svojega stava da je apsolutna neistina ono što se danas čulo u toku skupštinskog zasijedanja.
„Neistina je ono što se danas čulo u toku skupštinog zasijedanja. Nijesam imao u posjed ni jedan lični podatak koji je provjeravan. Čak mogu da tvrdim da ni ostali članovi komisije nijesu imali uvid u to. Da li najveći grijeh to što se ta nezakonitost dostavila Ministarstvu unutrašnjih poslova i to na vrlo precizan način – na koverti je stajalo ‘ministru na ruke’? Ako je nota bene da se nivo poštovanja vladavine prava u jednoj državi mjeri molitičkom moralnošću, kako se osjećaju oni koji su danas u parlamentu izjavili da sam ja lično obradio te podatke? Da li ima tu političke moralnosti“ – pitao je Ivanović.
On je ocijenio da se odavno nije čuo rigidniji stav nego danas u Parlamentu i opovrgavajući takav stav, on nudi kao dokaz dokumentaciju zapisnika sa sjednice, kao i svjedočenja članova komisije. Ivanović je naglasio i da sasvim smireno dočekuje odluku Skupštine.
„Odavno nijesam čuo rigidniji stav nego danas u Parlamentu. Kako bih opovrgao danas izrečeno, nudim kao dokaz dokumentaciju zapisnika sa sjednice i svjedočenje članova, a odluku Skupštine, kao što sam i do sada izjavljivao, dočujem sasvim smireno. Čak i smirenije nego do sada, jer priželjkujem da dam odgovor tužilaštvu, jer je on utemeljen na dokazima“ – naveo je Ivanović.
On se prisjetio primjera čojstva i junaštva Marka Miljanova.
„Da li je u duhu tradicionalne Crne Gore da poslanici izgovaraju uvrede i klevete na račun čovjeka koji nema mogućnost da se brani, jer nije pozvan ni na odbor, a ni na plenum? To nikad nije bio manir Crne Gore“ – naglasio je Ivanović.
On sa indignacijom odbacuje sve uvrede i kleve, a onima koji žele priželjkuju fizički napad i koji mu crtaju metu na čelu, poručio da se slobodno kreće gradom svakoga dana.
„Nejasno je ko se za šta bori u Crnoj Gori. Da li se za javni interese bore oni koji su u parlamentu napadali borbu za javno dobro ili Komisija koja je pokrenula priču oko biračkog spiska i koja traži rješenje da se problem riješi? I za kraj, dozvolite mi da kažem sljedeće – lako je učinjeti onaj gnusan čin na spomenik velikog junaka Ljuba Čupića. Da je živ, ne bi smjeli to napraviti“ – zaključio je Ivanović
