Politički dijalog u Crnoj Gori je na nivou razgovora “gluvih telefona”, ocijenila je poslanica Građanskog pokreta (GP) URA Božena Jelušić, dodajući da je višedecenijska nesmjenjivost vlasti prirodno morala dovesti do polarizacije u društvu.
“Činjenica je da je u tim decenijama dobar dio stanovništva prolazio kroz fazu resentimana, potpunog razočaranja, koje se sada ulilo u određene oblike ekstremizma i polarizacije”, kazala je Jelušić agenciji MINA.
Kako je navela, cetinjski kružni tok, koji je zbog duge gradnje nazivan “nikad u dom”, metafora je crnogorski političkih prilika.
“Ukoliko smo imali “nikad u dom” nesmjenjivost, sada na dva putna pravca, dva politička pola, imamo nespremnost da se priđe i razgovara”, smatra Jelušić.
Ona je kazala da politička petrifikacija proizvodi novu matricu političkog djelovanja.
“Nju ja figurativno često nazivam “Kad porastem, kad ojačam kao partija, biću DPS”. Ta vrsta falangizma i mačoizacije poltičkih partija onemogućava kompromis, što dugoročno crnogorsko društvo čini ranjivim”, rekla je Jelušić.
Ona je ocijenila da su interesi političkih partija dominantni u mjeri da previđaju da su Crna Gora i njeni građani iznad njih.
“Koliko god svima bila puna usta Crne Gore i njenih građana, mislim da se to, na djelu, kod vrlo malo političkih partija zaista očituje”, kazala je Jelušić.
Rat političkim saopštenjima čini lošu uslugu primarno političkim partijama, ocijenila je Jelušić, dodajući da među građanima, bez obzira na partijsku opredijeljenost, raste resentiman koji se može odraziti na izlaznost.
Ona je kazal da je URA, po njenom mišljenju, imala “vrlo trapavo saopštenje koje je na neki način referiralo na tabloidni senzacionalizam”.
“Istog trenutka je puno članova GP URA reagovalo na negativan način. Tražilo se da se izvinimo, da budemo oprezniji i da reagujemo. To govorim kako bih ukazala na glasače URA-e i glasače drugih partija”, rekla je Jelušić.
Ona je kazala da se na političkoj sceni rijetko svjedoči tome da glasači traže odgovornost od svojih lidera i političkih centrala.
“Ima nade, iako imate iako malo građana, koji će Vas sve vrijeme procjenjivati, ali i samih članova, koji su spremni da se spore i da o nečemu razmišljaju”, rekla je Jelušić.
Ona je navela da je u javnosti često pominjana razlika između glavnog odbora i onoga što je vicepremijer Dritan Abazović zastupao, u pogledu ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija.
Jelušić je kazala da bi, koliko god je prirodno, očekivano i kanonski utemeljeno da to ustoličenje bude na Cetinju, ona kao građanka bila na protestu, da te proteste “nije oteo bivši režim”.
“Zato što nijedan vjerski lider nije pomenuo u svojim obraćanjima dvije jednostavne riječi -Crnogorci i Crnogorke”, dodala je Jelušić.
Ona je, govoreći o zastupljenosti žena na crnogorskoj političkoj sceni, kazala da se to pitanje ne može mehanički rješavati.
“Kvote su bitne i prisustvo žena je bitno, ali prisustvo žena, ukoliko je stvarno djelotvorno, je organski proizvod razvoja društva. Mi takav organski proizvod nemamo”, navela je Jelušić.
Žene na crnogorskoj političkoj sceni su, kako je ocijenila, i same preuzele muške konstrukte, a u političkom diskursu trenutno dominira vjera, nacija i patrijarh.
“Ako je to dominantni diskurs, u dobrom dijelu ženske političke vidljivosti dobija se zalaganje za konstrukte, koje njih same sistemski obespravljuju kao žene milenijumima”, rekla je Jelušić.
Ona je ocijenila da ne bi smjela da zamisli da ekološka politika nema perspektivu u Crnoj Gori, ocijenivši da je to jedan od temeljnih orjentira države.
“U svijetu koji će se suočiti sa krizom vode, krizom hrane, energenata, mi praktično imamo sve. Osim što nemamo čovjeka koji je u stanju da sačuva to “sve”, odnosno da ga pažljivo troši”, rekla je Jelušić.
Zato mora postojati konsenzus u pogledu toga da razvojni plan Crne Gore ima ekološku komponentu u samom vrhu, rekla je Jelušić, dodajući da će, iz ekološke orjentacije, proizići prostorni i ekonomski plan.
“Nećemo davati šume za sječu ili eksploatisati šljunak dok ne ugrozimo Bolje sestre. Dobro ćemo razmisliti, čak iako se nađe nafta, da li će nam tih potencijalnih 60 miliona valjati jednako kao milijardu od turizma”, kazala je Jelušić.
Kako je navela, ukoliko ekologija predstavlja osnovu razvojnog plana, onda sve ostalo iz nje proizilazi po sistemu smisaone piramide.
“Na taj način će ekologija prestati da bude marketinški trik, uticaj za privlačenje neznavenih, a postaće stvarno strateško opredjeljenje”, zaključila je Jelušić.
