Codra: Dok cijeli svijet ubrzano povećava bolničke kapacitete, crnogorskoj Vladi ne trebaju ni postojeći

Povodom odluke Vlade Crne Gore da isključi sve privatne zdravstvene ustanove iz Mreže zdravstvenih ustanova, menadžment privatne zdravstvene ustanove ‘Codra’ osjetio je potrebu da se obrati javnosti.

Njihovo saopštenje prenosimo u cjelosti.

“POŠTOVANI GRAĐANI I GRAĐANKE CRNE GORE,

NAKON ŠTO JE CRNOGORSKA VLADA “OSLOBODILA” GRAĐANE PRAVA DA PO SOPSTVENOM IZBORU, DOBIJU VRHUNSKU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU ZA SVOJ NOVAC KOJI GODINAMA I DECENIJAMA PREKO DOPRINOSA UPLAĆUJU FONDU ZDRAVSTVA, BOLNICA CODRA JE I DALJE TU ZA VAS, KAO ŠTO JE BILA I PRETHODNIH DVADESET GODINA.

NEĆEMO, KAO ŠTO NIKADA NIJESMO, DOZVOLITI DA BILO KOJI GRAĐANIN IZGUBI ŽIVOT, JER NEMA NOVCA DA PLATI OPERACIJU, A OVA VLADA MU JE ODUZELA PRAVO DA SE ZA SVOJ NOVAC LIJEČI I OPERIŠE TAMO GDJE ZNA DA ĆE DOBITI NAJBOLJU ZDRAVSTVENU USLUGU.

ZA RAZLIKU OD OVE VLADE, LJUDSKI ŽIVOT NAŠA JE SVETINJA.

BORIĆEMO SE ZAJEDNO, SVIM SREDSTVIMA, PREKO DOMAĆIH I STRANIH INSTITUCIJA, ZA VAŠA I NAŠA PRAVA I SLOBODE.

Povodom nezakonite odluke Vlade Crne Gore da isključi sve privatne zdravstvene ustanove iz Mreže zdravstvenih ustanova, osjećamo potrebu da se obratimo javnosti.

Vlada je ovom odlukom oduzela  pravo građanima Crne Gore da, po njihovom izboru, dobiju vrhunsku zdravstvenu zaštitu za svoj novac koji godinama i decenijama preko doprinosa uplaćuju Fondu zdravstva.

Ovom odlukom “oslobodili“ su građane Crne Gore mogućnosti da se operišu u Bolnici Codra iz oblasti urologije, hirurgije, oftalmologije i ortopedije, na teret svog zdravstvenog osiguranja.

“Oslobodili“ su građane Crne Gore prava na brže, efikasnije i kvalitetnije medicinske usluge.

Odlučili su da ovakva zdravstvena usluga bude dostupna samo onima koji to mogu da plate.

“Oslobodili” su Crnu Goru mogućnosti da ima brže, efikasnije, kvalitetnije, ali i jeftinije zdravstvo.

Bolnica Codra je odlukom Vlade Crne Gore od maja 2016. godine postala dio mreže ustanova sistema javnog zdravstva.

•  Codra  je postala dio mreže nakon ozbiljne i duge analize sistema zdravstva, njegovih rezultata i potreba, imajući u vidu dugačke liste čekanja u Kliničkom centru, kao i slanje velikog broja pacijenta van zemlje,  evidentni nedostatak bolnice u Podgorici, kao i još jedne ustanove koja bi se, pored Kliničkog centra,  bavila i tercijarnim nivoom.   To je za Državu bilo mnogo jeftinije nego da ulaže više desetina miliona eura u izgradnju i opremanje  nove bolnice, za koju bi, uz to, teško obezbijedili inače deficitaran medicinski kadar. A da su sve to i uspjeli uraditi, opet bi se svake godine za nju izdvajala znatno veća sredstva iz Budžeta nego za Codru, što se lako može vidjeti iz podataka dostupnih u Fondu zdravstva.

• Glavni motiv Vlade za umrežavanje Codre bio je da se pacijentima, građanima Crne Gore, pruži što kvalitetnija, brža i dostupnija medicinska usluga. Taj cilj je u potupunoti  postignut. Pokazalo se da medicinska usluga u Crnoj Gori može biti i kvalitetnija i brža i dostupnija. Nema više lista čekanja iz oblasti za koje je Codra umrežena, a ranije su bile velike. Iz umreženih oblasti više nema potrebe da se pacijenti šalju u inostranstvo, a prije umrežavanja su se slali u značajnom broju. Pokazalo se da zdravstvena usluga može biti i jeftinija. To je valjda i cilj svakog sistema zdravstva, da obezbijede građanima što bolju, kvalitetniju, dostupniju uslugu, ali i jeftiniju, naravno ne na uštrb kvaliteta.
• EBRD je podržao projekat umrežavanja Codre, kao jedine privatne bolnice, koja je već bila uspješna i visokopozicionirana na tržištu medicinskih usluga. Finansirali su taj projekaat i dali Codri sredstva, u vidu  višemilionskog dugoročnog kredita, za izgradnju nove zgrade i njeno opremanje, po svim svjetskim medicinskim standardima, kako bi Codra mogla, na visokokvaltetan način, izvršiti  obavezu koju je preuzela ulaskom u Mrežu zdravstvenih ustanova. Motiv Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj da finansira projekat umrežavanja, bio je da, preko Codre, pomogne uvođenje i širenje evropskih standarda u medicini, kao i neophodne pozitivne konkurentnosti i u oblast pružanja medicinskih usluga, gdje je još uvijek postojao isključivi monopol državnih ustanova. To je bilo u skladu sa evropskom regulativom, a i u skladu sa Zakonom o zaštiti od konkurencije, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i pravima pacijenata…
•  Motiv Codre da prihvati umrežavanje, (ali zbog njega i višemilionske dogogodišnje obaveze) bio je želja da i dalje razvija projekat prve private Bolnice u Crnoj Gori i njenu implementaciju u sistem  zdravstva, kako bi njena usluga postala dostupna većem broju građana.
• Šta je umrežavanjem Codre dobila Država i zdravstveni sistem:

• Bez ijednog centa ulaganja, Država je dobila Bolnicu Codra od peko 4.500 kvadrata, a urađenu i opremljenu po svim svjetskim medicinskim standardima, sa sedam (7) operacionih sala, dvije intenzivne njege i apartmanima za smještaj pacijenata, kao i najsavremenijim pratećim dijagnostičkim centrom. Bolnicu sa 150 stalno zaposlenih, od čega više od 30 ljekara specijalista i subspecijalista, vrhunskih stručnjaka u svojim oblastima, i skoro 40 najeminentnijih stručnjaka iz drugih država, koji su angažovani kao stalni stručni konsultanti.  
• Država je dobila Bolnicu za koju godišnje iz Budžeta izdvaja značajno manje nego za državne ustanove, za taj obim posla. Tako Codra uradi operacija koliko svih sedam opštih bolnica zajedno, a dobije novca koliko jedna od njih. Poznato je da su operativne grane najskuplji dio zdravstva, zbog velikih materijalnih troškova. Za 4.032 operativna zahvata, od kojih su preko 40% najsloženije operacije i od kojih se neke samo u Codri i rade, Codri je plaćeno 5.813.000 eura. Svih sedam opštih bolnica uradilo je iz umreženih oblasti 3.978 operativnih zahvata i uz to još 2.423 iz neumreženih oblasti (ORL i ginekologija), a dobili su 36.894.643 eura, jer se državne ustanove još uvijek plaćaju na neki drugi način.
• Država je dobila Bolnicu Codra koja je, kao dio mreže, uradila 55% od broja operacija koje je uradio Klinički centar iz umreženih oblast (7.286), odnosno 35% od ukupnog broja operacija, računajući i neumrežene oblasti (11.746) – kardiohirurgija, neurohirurgija, ginekologija, ORL. Za to je dobila manje nego Klinički centar za jedan mjesec. Odnosno, Codra je za taj broj operacija (4.032) dobila pet puta manje (5.813.000 eura) nego što je iz Budžeta izdvojeno samo za potrošni materijal i ljekove za bolnički liječene pacijente u Kliničkom centru (30.428.500 eura).
• Država je dobila Bolnicu Codra koja uradi 20% od ukupnog broja operacija u Crnoj Gori, a za to dobije 2% Budžeta.
• Država je dobila Bolnicu Codra koja je od kako je umrežena uradila više od 16.000 operativnih zahvata, od toga veliki dio operacija tercijarnog nivoa, odnosno onih najsloženijih, prateći najsavremenije svjetske standarde medicinske struke i nauke i kada je u pitanju oprema i materijal i procedure, što povećava sigurnost i uspješnost operacija. Stopa smrtnosti, na toliki broj operacija je 0%. Ne pretendujemo, naravno, da pobijemo svjetsku statistiku, ali to je ipak podatak koji dosta govori o kvalitetu usluge koju pružamo, a koji, i po mišljenju evropskih eminentnih stručnjaka, koji su ispred EBRD-a pratili naš rad, ne zaostaje ni u čemu za najboljim evropskim klinikama. Znaju to i pacijenti, građani Crne Gore, koji nam svakodnevno izražavaju zadovoljstvo što takvu uslugu mogu dobiti na teret svog zdravstvenog osiguranja, za koje su godinama i decenijama odvajali novac putem doprinosa za zdravstvo. Iskazuju zadovoljstvo što, konačno, za svoj novac mogu da biraju gdje će se liječiti i dobiti uslugu kakvu zaslužuju.
• Država je dobila Bolnicu Codra koja je u vrijeme prvih deset mjeseci pandemije Corona virusa, da bi zaštitila najosjetljiviji segment – porodilišta, dok se državne bolnice nijesu organizovale, bila određena za Covid porodilište i praćenje trudnoće kod svih Covid pozitivnih trudnica iz cijele Crne Gore. Uradili smo uspješno veliki broj porođaja i jedino smo Covid porodilište u regionu u kojem nije bilo smrtnih slučajeva trudnica. Sve porodilje izašle su iz Codre izliječene, a sve bebe zdrave otišle kućama. Za sav taj rad niti smo tražili, niti dobili nijedan jedini cent.
• Država je dobila Bolnicu Codra čijim su umrežavanjem nestale liste čekanja za umrežene oblasti u Kliničkom centru. To je, zbog blagovremenog pružanja medicinske usluge, pogotovo kada su u pitanju maligne bolesti, spasilo mnoge živote, što nema cijenu.
• Država je dobila Bolnicu zbog čijeg umrežavanja nema više potrebe za slanjem pacijenata u inostranstvo za te oblasti. Već u prvoj godini, za samo jednu oblast, upućeno je u inostranstvo 1.000 pacijenata manje. Samo u Bolnice u Srbiji u 2016. godini, prije umrežavanja Codre, upućeno je 4.456 pacijenata, a u 2019. godini  – 2.411. pacijenta, što je za 2.045 pacijenata manje. Ako se zna da je cijena prosječne fakture za Bolnice u Srbiji, što se jasno vidi iz podataka dostupnih u Fondu, u 2019. bila 1.699 eura, jasno je da je napravljena ušteda budžeta za 3.474.455 eura plus prosječna cijena putnih troškova u iznosu od 400.000 eura, što iznosi više od 3.800.000. Uz to, sav taj novac je otišao iz Crne Gore, a Codra svake godine u Budžet vrati više od 1.000.000 eura po osnovu poreza i doprinosa.
• Država je dobila Bolnicu Codra koja je u crnogorski zdravstveni sistem uvela najsavremenije procedure i operacije koje se sada već rutinski rade, a neke se, još uvijek rade samo u Codri.
• Država je dobila Bolnicu Codra čije je umrežavanje pokazalo da zdravstvena usluga u Crnoj Gori može da bude ne samo brža, dostupnija i kvalitetnija, već i jeftinija, što se iz analize podataka dostupnih u Fondu, a koje smo samo dijelom iznijeli, jasno vidi. A to je valjda i cilj svakog Sistema zdravstva, pa i crnogorskog, da pruži pacijentima što kvalitetniju, a što jeftiniju uslugu, naravno, ne na uštrb kvaliteta. Jer, valjda, zdravstveni sistem i postoji zbog pacijenata. Codra je na svom primjeru pokazala da je to moguće.

• Šta su dobili građani Crne Gore umrežavanjem Codre:

• Građani imaju vrhunsku medicinsku uslugu pruženu na vrijeme.
• Građani su dobili svu potrebnu dijagnostiku u toku jednog, najviše dva dana, uz korišćenje najsavremenije opreme, za razliku od državnih ustanova gdje im za to trebaju mjeseci.
• Građani, odnosno pacijenti dobijaju operativne zahvate odmah nakon sprovedene dijagnostike, bez gubljenja dragocjenog vremena, izvedene od strane najeminentnijih stručnjaka iz tih oblasti, uz korišćenje najsavremenijih tehnologija.
• Građani-pacijenti dobili su postoperativni tretman u intenzivnim njegama i apartmanima opremljenim po svim svjetskim normativima i standardima, praćeni od strane operatera i ljekara intenzivista.
• Građani-pacijenti kompletnu visokoprofesionalnu i visokostručnu medicinsku uslugu dobijaju na teret svog zdravstvenog osiguranja, za koje su godinama i decenijama odvajali svoja sredstva, putem doprinosa.

• Šta se u državnom zdravstvu od tada desilo:

• Nije izgrađena nijedna nova bolnica.
• Nije, čak, izgrađen ni novi operacioni blok koji odavno nedostaje Kliničkom centru.
• Oprema je velikim dijelom zastarjela.
• Broj ljekara specijalista zaposlenih u državnom zdravstvu se sve više smanjuje. Jedan dio je prešao, a i dalje prelazi, u privatni sektor, a jedan dio odlazi u inostranstvo.
• U toku prošle i ove godine zdravstveni sistemi u cijelom svijetu, pa i u Crnoj Gori, susreli su se sa velikim izazovom, pojavom pandemije Corona virusa. U cijelom svijetu su se zbog toga ubrzano gradile nove bolnice, a i dalje se grade, jer pandemija još traje. U Crnoj Gori ne. Zbog odvajanja značajnih bolničkih kapaciteta za kovid pacijente, a najviše Kliničkog centra, značajno su smanjeni kapaciteti i u prostornom i u kadrovskom smislu, za liječenje pacijenata od drugih bolesti.
• Zbog tog smanjenja kapaciteta i u prostornom i u kadrovskom smislu, zbog nemogućnosti pružanja blagovremene zdravstvene usluge, odnosno operacije, u toku prethodne godine, kako je javno objavljeno, povećao se broj pacijenata sa uznapredovalim stadijumom malignih oboljenja. Koliki porast tih pacijenata bi tek bio da Codra nije sve vrijeme u prethodnoj godini, za razliku od državnih ustanova, na vrijeme pružala uslugu pacijentima bolesnim od drugih bolesti, a naročito malignih.
• Zbog smanjenja kapaciteta i u prostornom i u kadrovskom smislu, zbog nemogućnosti pružanja zdravstvene usluge na vrijeme, uključujući i operacije koje su u državnim bolnicama u velikom dijelu godine bile stopirane, značajno je porasla, kako je to i javno objavljeno smrtnost od drugih bolesti, nevezano za Coronu. Smrtnost bi bila i znatno veća da Codra nije u toku cijele prethodne godine, bez prekida, pružala zdravstvene usluge desetinama hiljada građana i uradila više od 4.200 operativnih zahvata.

• Šta je uradila nova vlast za zdravstveni sisitem od kako su preuzeli institucije:

• Nijesu sagradili nijednu ambulntu, a kamoli bolnicu. Nijesu nabavili novu opremu. Ljekari specijalisti ubrzano odlaze iz državnog zdravstvenog sistema.
• Od samog dolaska na vlast ministarki zdravlja i v.d. direktoru Fonda zdravstva, najviše smeta Codra, vjerovatno baš zbog rezultata koje smo predočili u ovom tekstu. Glavni posao i cilj im je bio eliminisanje privatnog sektora iz mreže zdravstvenih ustanova, vođeni samo željom za revanšizmom, gonjeni željom da unište sve što je valjalo, sve što je bilo uspješno. Glavna meta im je bila Codra, iako su morali znati kolika je uloga Codre u crnogorskom zdravstvenom sistemu. Jedina Codrina “krivica” je što ju je prepoznala i umrežila bivša Vlada.
• V. d. direktora Fonda zdravstva, uz svesrdnu pomoć ministarke zdravlja, na sve načine su pokušavali da onemoguće rad Bolnice Codra. Kasnilo se sa uplatama zarađenih sredstava, tako da su sada Codri uplaćena drastično umanjena aprilska sredstva, a državnim ustanovama su plaćena junska.
•  Pokušali su da predstave da je na Bolnicu Codra “trošeno”, da se “odlivalo iz Budžeta”. Codri su samo plaćane usluge koje je na visokostručan i visokoprofesionalan način pružila pacijentima, građanima Crne Gore. Nije iznijeto da je Codra jedina ustanova iz Mreže koja se plaća po DRG-u, koji je trebalo da bude uveden od 01. 01. 2019. godine, kao što je u većini evropskih zemalja i zemalja okruženja, kako bi se racionalizovalo poslovanje i troškovi bolnica, naravno, ne na uštrb kvaliteta.
• Pokušali su, radeći protivzakonito, sa elementima krivičnog djela, uz pomoć nestručnih “preduzetnika“ iz druge države da umanje vrijednost faktura po DRG-u. Codri. Pa su tako, operacije iz grudne hirurgije, koje inostranim bolnicama plaćaju 6.000, a Codri 2.700, pokušali da smanje na 1.500 eura (manje od cijene potrošnog materijala).
• Kada nijesu uspjeli u svom naumu donijeli su odluku da sve private zdravstvene ustanove isključe iz mreže.

•  TAKO VLADA CRNE GORE DONOSI NEZAKONITU ODLUKU O IZBACIVANJU IZ MREŽE SVIH PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA.
• U ZAKLJUČKU ODLUKE VLADA KAŽE DA SE POJAVIO VIŠAK KAPACITETA TAKO DA IM  KAPACITETI PRIVATNIH USTANOVA VIŠE NE TREBAJU  NI U PROSTORNOM NI U KADROVSKOM SMISLU. MISLIMO DA ĆE OVAKVA ODLUKA VLADE JEDNE DRŽAVE, U DOBA KADA CIJELI SVIJET IMA PREOPTEREĆEN ZDRAVSTVENI SISTEM ZBOG PANDEMIJE CODRA, POBUDITI INTERESOVANJE KOD EVROPSKIH I SVJETSKIH INSTITUCIJA. TOLIKO O TOME KOLIKO IH INTERESUJE ZDRAVSTVENI SISTEM I GRAĐANI CRNE GORE.
• Osnovni motiv Vlade bio je da zada udarac privatnom sektoru, da ga, po mogućnosti i uništi.  Međutim, privatnom zdravstvenom sektoru, pa Bolnici Codra, ovom skandaloznom odlukom, najmanje će naškoditi. Država će, čega su i oni svjesni, mada ih to ne interesuje, platiti iz Budžeta, novcem građana Crne Gore, višemilionske odštete zbog protivzakonitog raskida ugovora. A građanii će, nažalost, kao i nekada ranije, skupljati pare, dizati kredite, prodavati imovinu, da bi mogli da plate, na primjer, operaciju, jer je zdravlje i život člana porodice, vrjedniji od svega ostalog.
• Moramo ovdje navesti da nas, u cijelom ovom mračnom poslu, ne iznenađuje uloga v. d. direktora Fonda zdravstva Dragoslava Šćekića, koji o zdravstvu baš ništa ne zna, a čija je reputacija dobro poznata. Iznenađuje nas što je najmračniju ulogu, nažalost, preuzela  ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović, koja, na konstataciju finasijskih stručnjaka da će protivzakoniti prijevremeni raskid ugovora, a i isključenje iz mreže koje je protivno zakonima, Državu koštati višemilionske odštete, kao ljekar i “humanista” izjavljuje da nije bitno koliko košta, samo da se privatne ustanove izbace iz mreže. Od ministarke zdravlja, kao ljekara i humaniste mogla se očekivati, da je sreće, samo drugačija rečenica: “Nije bitno koliko košta, samo da građani Crne Gore dobiju kvalitetnu i blagovremenu zdravstvenu uslugu”. Očeklivalo se da kaže: “Nije važno koliko košta, samo da ne dopustimo da se ponovi situacija da se broj smrtnih slučajeva kod pacijenata sa zdravstvenim problemima koji nijesu vezani za coronu poveća za nekoliko hiljada”. Bilo bi logičnije da kaže: “Nije važno koliko košta, samo da se više ne ponovi da drastično poraste broj pacijenata sa odmaklim stadijumom malignih bolesti, odnosno pacijenata kod kojih se, nažalost, izgubilo vrijeme kada su mogli biti izliječeni”. Bilo bi za očekivati od ministarke zdravlja, ljekara i humaniste, da nešto tako kaže, jer ljudski život nema cijenu. Ali, na nesreću, kod aktuelne ministarke zdravlja, želja za revanšizmom, zaslijepljenost, a i lični interesi, nadilaze sve ostalo.

• ONO ŠTO JE, IPAK, NAJGORE OD SVEGA, VLADA CRNE GORE ĆE OVOM PROTIVZAKONITOM ODLUKOM, NAJVEĆU ŠTETU  NANIJETI GRAĐANIMA CRNE GORE.

• Ovom odlukom Vlada je, u svom stilu, “oslobodila” građane Crne Gore mogućnosti  da biraju gdje će se liječiti za svoj novac. I time ugrozila njihova prava, iako javno propagiraju podjednaka prava za sve.
• Vlada ovom odlukom pravi podjele među građanima, jer oni slabijeg imovinskog stanja neće moći da dobiju vrhunsku zdravstvenu uslugu u Codri i drugim privatnim ustanovama, kao do sada. A u javnosti lažno propagiraju jednakost za sve.
• Vlada će isključivanjem Codre i drugih privatnih ustanova iz mreže vratiti duge liste čekanja, što će neminovno dovesti do toga da veliki broj pacijenata neće na vrijeme dobiti zdravstvenu uslugu, što će, sljedstveno tome, kod mnogih dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja, pa i smrti.
• KOLIKO ĆE GRAĐANA CRNE GORE, NAŽALOST, SVOJIM ZDRAVLJEM I ŽIVOTIMA PLATITI VLADINU NEZAKONITU ODLUKU, VRIJEME ĆE POKAZATI. A ZDRAVLJE I ŽIVOTI, NEMAJU CIJENU.”