Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, poručio je da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.
Abazović je na konferenciji „Jačanje vladavine prava na Zapadnom Balkanu: Stari instrumenti za nova pravila?”, kazao da u Crnoj Gori više nema monopolizovane političke scene.
„Ima ljudi u Tužilačkom savjetu koji nijesu daleko od nekog procesuiranja“, rekao je Abazović.
On je ocijenio da je Crna Gora do sada imala izuzetno snažnu politizaciju Tužilačkog savjeta i tužilačke organizacije.
„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.
On je naveo da ti ljudi sada neće da sačekaju 60 dana izbor novog Tužilačkog savjeta, „nego hoće na silu, na sramotu da izaberu ljude koji će onda, vjerovatno, biti smijenjeni odmah nakon toga“.
„To sve žele da rade u tehničkom mandatu, do izbora novog Tužilačkog savjeta“, kazao je Abazović.
„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.
On je upitao ima li većeg emancipatorskog cilja, nego da se ostvare snažne institucije Crne Gore.
„Snažne institucije Crne Gore znače snažnu državu, a snažna država znači trajnost i progres za sve građane“, poručio je Abazović.
Sve suprotno od toga je, kako je kazao, „guranje zemlje u jednu nestabilnost, neizvjesnost“ i u to da će Crna Gora izgubiti lidersku poziciju u evropskim integracijama.
Viši savjetnik za vladavinu prava u Ambasadi Holandije u Crnoj Gori i Srbiji, Aleksandar Momirov je kazao da je jačanje vladavine prava unutar Eevropske unije i u procesu pristupanja nerazdvojni procesi.
„Ne postoji matrica za uspjeh, koja će zagarantovati taj uspjeh, zato su ovakve rasprave bitne“, kazao je Momirov.
On je kazao da nova metodologija stavlja dodatan fokus na vladavinu prava, što omogućava možda dinamičniji proces, a moguće i brži.
„Regionalni momenat, možda nešto što je urodilo plodom u Sjevernoj Makedoniji, neće uspjeti negdje drugo“, poručio je Momirov.
Izvršna direktorica Politikon mreže, Jovana Marović kazala je da je ideja projekta bila da neke instrumente koje je Evropska komisija (EK) i EU testirala u nekim državama Zapadnog Balkana, pokušamo da vidimo na koji način ti instrumenti mogu da budu sprovođeni i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana.
Ona je ocijenila da je ta mjerila nakon devet godina potrebno konkretizovati. „Kako bi Crna Gora imala jasnije smjernice u kom pravcu treba da ide dalje“, poručila je Marović.
Druga, kako je kazala, problematična poruka iz Brisela, jeste da ponovo nema zelenog svjetla za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Kada se govori o šansama za jačanje vladavine prava u Crnoj Gori, Marović je ocijenila da postoje pozitivni i negativni signali.
Marović je kazala da su pozitivni, što je Crna Gora nakon 30 godina promijenila vlast na demokratskim izborima.
„Promjena vlasti je bila na miran način, što znači da je u Crnoj Gori u avgustu bilo više demokratije, nego što se ikada mislilo“, kazala je Marović.
Ona je kazala da je potrebno da spojiti ono što je imala prethodna i ono što ima sadašnja Vlada.
„Crna Gora je prihvatila novu metodologiju u maju prošle godine, problematično je to što su ostala ista mjerila, što su ostali isti akcioni planovi, što će korektivne mjere biti definisane tek kada nastupe problemi“, kazala je Marović.
Ona je dodala da Crna Gora već ima velike probleme što se tiče poglavlja 23 i 24.
„Klauzula balansa kao takva ostaje na snazi, nema napretka dok se ne postignu rezultati u oblasti vladavine prava“, poručila je Marović.
